Probiotici u kozmetici: što zapravo nanosite na kožu i djeluju li?

Jeste li na ambalaži kreme, seruma ili tonika već primijetili oznake poput “s probioticima”, “za mikrobiom kože” ili “podržava kožnu barijeru”?

Takvi se izrazi u njezi kože sve češće koriste, ali često nije sasvim jasno što zapravo znače. Jesu li u kremama doista žive bakterije, kao u jogurtu? Kako bi uopće mogle preživjeti u kozmetičkom proizvodu? I što bi radile na našoj koži?

Krenimo redom.

Jesu li u kozmetici zaista žive bakterije?

U većini klasičnih kozmetičkih proizvoda ne nalaze se žive bakterijske kulture.

Razlog je jednostavan: žive bakterije trebaju vodu kako bi preživjele i razmnožavale se. A većina kozmetičkih proizvoda, poput krema, seruma i tonika, sadrži vodu. U takvom okruženju mikroorganizmi se mogu brzo razmnožavati, što bi bilo teško kontrolirati i s aspekta sigurnosti nije prihvatljivo.

Zato se u kozmetici koriste konzervansi. Njihova je uloga spriječiti razvoj neželjenih mikroorganizama i osigurati da proizvod ostane siguran za upotrebu. Upravo zato žive bakterije i klasična kozmetička formulacija najčešće ne idu zajedno.

Postoje i bezvodni proizvodi, poput ulja i maslaca, u kojima bakterije nemaju uvjete za rast. No i tu postoji pitanje koliko bi se takvi probiotički oblici uopće mogli aktivirati na koži i koliko bi bili učinkoviti u praksi.

Zbog toga se u kozmetici umjesto živih kultura najčešće koriste stabilnije i sigurnije biotehnološke sastavnice.

Što onda zapravo nanosimo na kožu?

Kada kozmetika govori o “probioticima”, često se zapravo misli na sastojke nastale fermentacijom ili obradom mikroorganizama. To mogu biti fermenti, filtrati i lizati.

Oni ne sadrže žive bakterije, ali sadrže korisne komponente koje nastaju njihovim djelovanjem. Primjerice peptide, aminokiseline, vitamine i druge molekule koje koža može dobro iskoristiti.

Zato se takvi sastojci u njezi kože koriste zbog umirujućeg, hidratantnog, antioksidativnog i obnavljajućeg djelovanja.

Jednostavnije rečeno: u većini kozmetike ne nanosite žive bakterije, nego vrijedne tvari koje su nastale zahvaljujući mikroorganizmima.

Fermenti, lizati i filtrati: koja je razlika?

Ovi izrazi zvuče vrlo stručno, ali osnovna razlika je jednostavna.

Fermenti nastaju procesom fermentacije. Mikroorganizmi tijekom tog procesa razgrađuju hranjive tvari i stvaraju korisne spojeve. Ti spojevi mogu biti lakše dostupni koži, zbog čega fermentirane sirovine često imaju snažno hidratantno, antioksidativno ili umirujuće djelovanje.

Lizati nastaju kada se bakterijske stanice posebnim postupkom razgrade. Tada se oslobađaju dijelovi stanice i njezina unutarnja sadržina. U kozmetici se lizati koriste jer mogu podržati obnovu kože i jačanje kožne barijere.

Filtrati nastaju filtracijom fermenta ili lizata. Tim se postupkom uklanjaju veće čestice ili ostaci stanica, a dobiva se čišći i stabilniji sastojak koji se lakše uklapa u kozmetičke formulacije.

U praksi svi ovi sastojci pripadaju području biotehnologije u kozmetici. Njihov cilj je pomoći koži da se bolje nosi s narušenom barijerom, suhoćom, crvenilom i osjetljivošću.

Prebiotici, probiotici i postbiotici: što znače ti pojmovi?

U svakodnevnoj komunikaciji češće čujemo izraze prebiotici, probiotici i postbiotici. Iako se često koriste zajedno, ne znače isto.

Prebiotici su “hrana” za dobre mikroorganizme koji prirodno žive na koži. Oni podržavaju ravnotežu mikrobioma i pomažu dobrim bakterijama da bolje obavljaju svoju zaštitnu ulogu.

Probiotici su živi korisni mikroorganizmi. U prehrani ih povezujemo s fermentiranom hranom ili dodacima prehrani. U kozmetici ih je, međutim, vrlo teško stabilno i sigurno uključiti u proizvode koji sadrže vodu.

Postbiotici su korisni produkti mikroorganizama, ali više ne sadrže žive organizme. To mogu biti fermenti, lizati ili filtrati. Upravo su postbiotici najčešći “probiotički” sastojci u kozmetici.

Drugim riječima, kada na kozmetici vidite oznaku “s probioticima”, vrlo je vjerojatno da se radi o postbioticima ili fermentiranim sastojcima, a ne o živim bakterijama.

Zašto su biotički sastojci korisni za kožu?

Koža ima vlastiti mikrobiom, odnosno prirodnu zajednicu mikroorganizama koji žive na njezinoj površini. Kada je taj mikrobiom u ravnoteži, koža se lakše štiti, bolje zadržava vlagu i mirnije reagira na vanjske utjecaje.

Kada je ravnoteža narušena, koža može postati suha, osjetljiva, crvena, nadražena ili sklonija nepravilnostima.

Biotički sastojci mogu pomoći na tri glavna načina.

1. Jačanje kožne barijere

Kožna barijera je prirodni zaštitni sloj kože. Kada je snažna, koža bolje zadržava vlagu i otpornija je na vanjske utjecaje.

Fermenti, lizati i prebiotici mogu pomoći u podršci toj zaštitnoj funkciji, osobito kod kože koja je osjetljiva, dehidrirana ili narušena nakon stresa, agresivne njege ili vanjskih utjecaja.

2. Smanjenje crvenila i osjećaja nadraženosti

Biotički sastojci posebno su zanimljivi kod kože sklone crvenilu, osjetljivosti, aknama, rozaceji ili ekcemima.

Njihova uloga nije da “izliječe” ta stanja, nego da koži pruže podršku, umire je i pomognu joj da se lakše vrati u ravnotežu.

3. Podrška prirodnoj mikroflori kože

Kada podržimo prirodnu mikrofloru kože, pomažemo koži da bolje regulira vlastite procese.

Kod kože koja se pretjerano masti, to može značiti manje potrebe za pojačanim lučenjem sebuma. Kod suhe i osjetljive kože, može značiti bolju hidrataciju i ugodniji osjećaj na koži.

U oba slučaja cilj je isti: koža koja je mirnija, stabilnija i bolje hidratizirana.

Kako ih prepoznati na deklaraciji?

Ako želite provjeriti sadrži li proizvod biotičke sastojke, pogledajte INCI popis sastojaka.

Najčešće ćete ih pronaći pod nazivima kao što su:

Lactobacillus Ferment
Često se koristi u formulacijama za osjetljivu kožu, podršku pH ravnoteži i jačanje zaštitne funkcije kože.

Bifida Ferment Lysate
Poznat je po hidratantnom i umirujućem djelovanju te podršci koži izloženoj UV zračenju i zagađenju.

Lactococcus Ferment Lysate
Koristi se u naprednim formulama za podršku obnovi kože i jačanje epidermalne barijere.

Vitreoscilla Extract
Sastojak dobiven iz bakterija povezanih s termalnim izvorima, često se koristi u njezi vrlo osjetljive i reaktivne kože.

U Essentiq proizvodima biotičke i biotehnološke sastojke možete pronaći, primjerice, u serumu i toniku za pomirivanje i revitalizaciju kože te u koncentratima koji se koriste u Biomicroneedling terapiji.

Najbolji biljni izvori za fermentirane sastojke

Fermentacija se u kozmetici često koristi kako bi se tradicionalni biljni sastojci učinili biološki dostupnijima i učinkovitijima.

Neki od najzanimljivijih biljnih izvora su:

Zeleni čaj
Fermentacijom zelenog čaja nastaju spojevi s jakim antioksidativnim djelovanjem. Takav sastojak može pomoći u smirivanju crvenila, zaštiti kože od oksidativnog stresa i održavanju svježijeg izgleda kože.

Riža i rižine mekinje
Fermentirana riža poznata je po učinku na blistavost i ujednačeniji izgled tena. Može pomoći kod umornog izgleda kože, neujednačene teksture i manjka sjaja.

Morske alge
Fermentirane alge mogu djelovati hidratantno i podržati obnovu kožne barijere, osobito kod kože oslabljene vanjskim utjecajima.

Zob
Zob je poznata po umirujućem djelovanju. Kada se fermentira, njezine se komponente mogu lakše iskoristiti, što je posebno zanimljivo za suhu, osjetljivu ili narušenu kožu.

Soja
Fermentacijom soje nastaju biološki dostupniji proteini i izoflavoni, koji mogu pridonijeti punijem i svježijem izgledu kože.

Korijen rotkvice
Ferment korijena rotkvice poznat je po antimikrobnim peptidima koji mogu pomoći u stabilnosti formulacije i dodatno podržati kožu.

Je li riječ o stvarnom djelovanju ili samo trendu?

Skepsa je razumljiva. Kozmetička industrija često koristi zvučne izraze, a “mikrobiom”, “probiotici” i “postbiotici” mogu zvučati kao još jedan prolazni trend.

No biotički sastojci imaju smisla kada se koriste u pravom kontekstu. Posebno su korisni kod kože s oslabljenom barijerom, suhoćom, crvenilom, osjetljivošću ili upalnim reakcijama.

Ako je Vaša koža prirodno otporna, uravnotežena i bez većih problema, mikrobiom vjerojatno već dobro obavlja svoju funkciju i možda nećete primijetiti dramatičnu razliku.

No ako je koža iziritirana, dehidrirana, oslabljena ili sklona crvenilu, biotički sastojci mogu biti vrlo vrijedna podrška.

Zaključak

Probiotici u kozmetici ne znače uvijek žive bakterije u kremi. U većini slučajeva riječ je o postbioticima, fermentima, filtratima i lizatima, odnosno stabilnim sastojcima dobivenima uz pomoć mikroorganizama.

Njihova je vrijednost u tome što mogu pomoći koži da ojača barijeru, smiri crvenilo, bolje zadrži vlagu i lakše se vrati u ravnotežu.

Zato nisu samo marketinški trik, ali nisu ni čarobno rješenje za svaku kožu. Najviše smisla imaju onda kada koži zaista treba podrška: kada je osjetljiva, suha, crvena, nadražena ili iscrpljena.

Kao i uvijek u njezi kože, najvažnije je razumjeti što koži treba i odabrati sastojke koji joj u tom trenutku mogu pomoći.